GLAGOLJSKI SPOMENICI: 11 st

KULTURA GOVORENJA I PISANJA

PITANJA GRUPA A

1. Hrvatski glagoljski spomenici (s naglaskom na Bašćanskoj ploči)
2. Hrvatska renesansna književnost (predstavnici)
3. Javni govor (prvi dio – predstavljanje i oslovljavanje)

PITANJA GRUPA B

1. Hrvatski bosanički i latinički spomenici
2. Hrvatska barokna književnost (predstavnici)
3. Javni govor (zaključak)

Stoljeće 7. dolazak Hrvata, suočavanje s kulturom, susretanje s latinicom. Susret sa epigrafskim spomenicima.

SREDNJI VIJEK

• TROPISMENOST: latinica, glagoljica i hrvatska ćirilica (Bosanica)
• TROJEZIČNOST: latinski jezik, hrvatska redakcija/recenzija staroslavenskog jezika, hrvatski

- Hrvati su do polovice 19. st. u Saboru govorili latinski (dulje nego ostali narodi). Svibanj 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio hrvatskim jezikom. On je zslužan za otkrivanje Bašćanske ploče jer je uložio jako puno novaca, ali je nije sam otkrio. Latinski se koristio dugo jer od njega nije prijetila opasnost. Hrvati su bili najbolji latinisti. Latinski je bio jezik sporazumijevanja. Najbolji prijevod Homera na latinskom je Rajmond Vukić iz Dubrovnika.

PITANJA GRUPA A

1. Hrvatski glagoljski spomenici (s naglaskom na Bašćanskoj ploči)

- GLAGOLJICA: Ćiril i Metod

Rastislav iz Moravske (Češka) ih je pozvao da pokrste njegov narod jer se bojao franačkog utjecaja. Ćiril i Metod donose prevedenu Bibliju na slavenski jezik služeći se južno – makedonskim narječjem. Glagoljica je nastala po uzoru na grčko pismo. Učenici Ćirila i Metoda su stvorili ćirilicu.

- Svi Slaveni su imali sličan jezik, ali kad su se plemena raselila počeli su stvaratio svoje jezike. Razgovorni jezik se stalno mjenja i najskloniji je promjeni. Hrvatski jezični elementi ulaze u staroslavenski kojeg ima sve manje i manje i na kraju dolazi do hrvatskog jezika.

GLAGOLJSKI SPOMENICI: 11 st.

• Plominski natpis (istočna Istra)
• Valunska ploča
• Krčki natpis

Izvorna glagoljica je obla, a hrvatska glagoljica se zove UGLATA GLAGOLJICA (zbog klesanja u kamenu). Bašćanska ploča je pisana prijelaznim tipom glagoljice.

BAŠĆANSKA PLOČA (nastala oko 1100.) – Jurandvor kraj Baške

- Dragulj hrvatske pismenosti nastala u vrijeme Zvonimirove Hrvatske. Zvonimir je darovao zemlju za benediktinsku crkvu, na ploči je napisano kako je ona nastajala. Ona je u crkvi stajala kao pregrada između svećenika i puka.

Bašćanska ploča je :

1. Spomenik starohrvatskog sakralnog graditeljstva
2. Hrvatski povijesni spomenik
3. Jezični spomenik
4. Književni spomenik
5. Likovni spomenik

- Veličina ploče je 1 za 2 metra. Zna se kako je 11 stoljeće jer u najgornjemu redu postoji 11 komada cvijetova. Benediktinska crkva (Ora et labora – moli i radi), zbog toga je cvijeće dvostruko. U središtu ploče je riječ Bog. Crkva je posvećena sv. Luciji.

- Sama crkvica je nepravilno građena, a prozori su na različitim mjestima. To je napravljeno zato kako bi ploča uvijek mogla biti osvjetljena sunčevim zrakama. Po tome je moguće zaključiti kako su graditelji uočavali kretanje sunca i tako gradili prozore.

- Kroz vrijeme je ploča pala i po njoj se gazilo, pa je bila oštećena.

- Petar Dorčić je pronašao Bašćansku ploču (on je bio župnik) i on se javlja Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom sa informacijom kako je pronašao nešto što bi moglo biti vrijedno i zanimljivo. On je potom pošao na Krk gdje ga je dočekao Crnčić 1851. godine.

- Kasnije je sam Crnčić istraživao u Beču i iščitavao ploču 10 godina. Otkriveno je kako je ploča prva povijest pisana hrvatskim jezikom. Dakle, 1865. ju je djelomično pročitao Crnčić, a 1875. ju je u potpunosti pročitao Franjo Rački.

ŽUPSKI ULOMAK – u Kurentu

- Dubrovačka glagoljica starija od istarske.

- Mislilo se kako je dubrovačko područje vezano uz ćiilicu, ali je otkriveno drukčije (glagoljaški spomenici nađeni u Župi i Konavlima, Niko Kapetanić našao).

GLAGOLJSKI SPOMENICI

1. VINODOLSKI ZAKON: 1288., Novi Vinodolski, govori o tome kako su krčki knezovi došli do posjeda vinodolskih općina, pa su oni izdlai zakonik koji ih je trebao zaštititi (npr. Moralna zaštita žene, silom se ne smije dobiti priznanje...). u slavenskom svijetu jedino je RUSK PRAVDA starija od Vinodolskog zakona. Od počezka do karaja je pisan hrvatskim jezikom.
2. MISAL KNEZA NOVAKA: 1376., poslužio kao predložak prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi „Misal po zakonu rimskog dvora“.
3. HRVOJEV MISAL: 1404., pisan za Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Rukopis kojeg je pisao pisar Butko. Ovo je najljepši hrvatski misal pisan rukom, a za izradu su se koristili prirodni materijali. Hrvojev misal se čuva u turskoj knjižnici Topkapi Saraj u Istanbulu.
4. ZAPIS POPA DUKLJANINA: 1493., bitka na Krbavskom polju, Turci porazili hrvatsku vojsku. Naime, Hrvati su ih dočekali na otvorenom polju, a od poraza se nikad nisu uspjeli oporaviti. Turci su imali laku konjicu i oklope i to im je donjelo pobjedu. Pop Martinac iz Lapca (Lika) za Pavlinski samostan u Novom prepisuje brevijar (misnu knjigu) i u toj knjizi između dijelova piše potresno svjedočanstvo o porazu hrvatske vojske.
5. LJETOPIS POPA DUKLJANINA: prvo pisan na latinskom, a potom je dodan glagoljaški dio (Bar, Uljcinj). U 14. st. dodana legenda o kralju Zvonimu.

1. Hrvatska renesansna književnost (predstavnici)

RENESANSA

Renesansa: suvremene teme i narodni jezik

- Boccaccio otvorio vrata pravoj renesansi

- Dante je bio epski pjesnik

- Petrarca je bio prvi moderni epski pjesnik (Laura)

• ŠIŠKO MENČETIĆ (petrarkist)
• DŽORE DRŽIĆ (petrarkist), prva hrvatska pastorala „Radmio i Ljubimir“
• NIKŠA RANJINA: Zbornik 1507. – pjesme dubrovačkih petrarkista
• MARIN DRŽIĆ: komediograf i jedna smao tragedija (Hekuba). Bio je pučanin, rođen 1508., jako dugo bio u Italiji, pisao je urotnička pisma protiv Dubrovačke republike jer je zagovarao demokraciju (bio pod utjecajem Machiavellia, npr. Pomet je bio makijavelist).
• MAVRO VETRANOVIĆ: refleksna poezija i drama mitološke tematike „Orfeo“
• PETAR HEKTOROVIĆ: Hvaranin koji je napisao prvi realistični putopis u hrvatskoj književnosti „Ribanje i ribarsko prigovaranje“. Također je bio i prvi hrvatski folklorist i etnomuzikolog (zabilježio je dvije bugaršćice).
• HANIBAL LUCIĆ: Hvar, prva svjetovna drama „Robinja“ – posljedica Krbavske bitke, susreću se likovi sjevera i juga.
• PETAR ZORANIĆ. Prvi svjetovni roman „Planina“, Zadar.
• BRNE KARNARUTIĆ: Zadar, VAZETJE SIGETA GRADA (zauzeće Sigeta) – omaž Nikoli Zrinjskom, opis njegove smrti i što je tome prethodilo.

1. Javni govor (prvi dio – predstavljanje i oslovljavanje)

1. UVOD:

1.1. ZAGLAVLJE:

• Pozdravljanje
• Predstavljanje
• Oslovljavanje (stupnjevanje – poštovani, cijenjeni, dragi)

- kod prezimena koristiti vokativ, a ne samo ime

- prezimena u ženskom rodu treba deklinirati

1.2. PREDGOVOR:

· stvaranje naklonosti prema govorniku (šalom na vlastiti račun ili pohvalom auditoriju, ne kombinirat oboje i ne uliziva se)

· Stvaranje zanimanja za temu (npr neko retoričko pitanje, tako se ne podcjenjuje sugovornika)

PITANJA GRUPA B

1. Hrvatski bosanički i latinički spomenici

BOSANICA: 12. STOLJEĆE

1. POVALJSKA LISTINA (12. i 13. st.)
2. POLJIČKI STATUT: 1444., zakonski tekst. Poljica su bila slobodna zemlja (od Zadvarja do Splita – između Brela i Splita, Omiš izlaz na more). Poljička republika je birala svoje knezove i danas to rade svako proljeća kao dio tradicije. Na stijeni poviše Omiša se nalazi spomenik Mili Gojsalić koja se kao i Judita žrtvovala za svoj narod i digla u zrak turski tabor.
3. LIBRO OD MNOZIJEH RAZLOGA: Dubrovnik, 1520.

LATINICA I HRVATSKI – polovica 14. stoljeća

1. ŠIBENSKA MOLITVA. 1355., nađeno u Franjevačkom samostanu
2. RED I ZAKON ZADARSKIH DOMINIKANKI. 14. stoljeće

1. Hrvatska barokna književnost (predstavnici)

BAROK ,17. stoljeće

Četiri kruga:

• DUBROVAČKO – DALMATINSKI

• OZALJSKI (Banska Hrvatska)

• KAJKAVSKI (Banska Hrvatska)

• SLAVONSKI

1. DUBROVAČKI

• IVAN GUNDULIĆ: najveći barokni pjesnik koji je uveo sve književne vrste. Bio je najveći epski pjesnik (OSMAN). Umro je u 49. godini. Bioje pjesnik svjetskog ranga.

Gunduličev učitelj je bio Camilo Camili koji je bio pod utjecajem Tassa (najveći talijanski epski pjesnik 15. i 16. stoljeća).

1621. dogodila se bitka kod Hočima gdje su Turci poraženi. Tada Gundulić prestaje prevoditi Tassa i počinje pisati Osmana.

OSMAN: barokni ep (tema stvarna, teze jasne, struktura čvrsta).

Bio je knez u Pridvorju i tamo se nalazi križ ispod kojeg je Gundulić napisao SUZE SINA RAZMETNOG .

• IVAN BUNIĆ VUČIĆ: najveći lirski pjesnik (PLANDOVANJA)
• JUNIJE PALMOTIĆ: dramski autor (Palimir), satiričko-humoristično djelo (Gomnaida).
• IGNJAT ĐURĐEVIĆ: svečenik i ženoljubac. Pisao je poeziju na duhovit i satiričan način. Prvi počeo proučavati dubrovačku književnost (SALTIR SLOVINSKI).

OZALJSKI

• PETAR ZRINJSKI je Katarini napisao glasovito ljubavno pismo koje ona nikada nije dobila.
• ANA KATARINA ZRINSKA: obrazovanija od Petra. Njena i Petrova djela nisu velika.
• FRAN KRSTO FRANKOPAN: dok je bio zatvoren prvodio je Molierea i pisao pjesme na narodnom jeziku.
• IVAN BELOSTENEC: Gazofilacij, 1670.

- Južna Lika je bila čakavska (Frankopani)

- Južno od Karlovca je spoj čajkavskog i kajkavskog i oni su htjeli od 3 hrvatska narječja stvorit standardni jezik.

- Ozalj se nalazi blizu slovenske granice, podloga čakavska sa primjesama kajkavskog.

KAJKAVSKI

• JULIJE HABDELIĆ: „Dikcionar“

SLAVONSKI

• ANTUN KANIŽLIĆ: Požega, „Sveta Rožalija“

1. Javni govor (zaključak)

3. ZAKLJUČAK

3.1. SAŽETAK – onog što je rečeno, treba se svesti na glavnu misao (tj. na ono što se želi postići). Rečenice moraju biti branjive i netrivijalne.

3.2. POZIV – nakon izgovorenog pozivanje na podršku

3.3. EFEKTNI ZAVRŠETAK – mora biti šarmantan, ležeran, dobra misao.

3.4. ZAHVALA (i/ili isprika)

KOMPOZICIJA GOVORA

1. UVOD:

1.1. ZAGLAVLJE:

• Pozdravljanje
• Predstavljanje
• Oslovljavanje (stupnjevanje – poštovani, cijenjeni, dragi)

- kod prezimena koristiti vokativ, a ne samo ime

- prezimena u ženskom rodu treba deklinirati

1.2. PREDGOVOR:

· stvaranje naklonosti prema govorniku (šalom na vlastiti račun ili pohvalom auditoriju, ne kombinirat oboje i ne uliziva se)

· Stvaranje zanimanja za temu (npr neko retoričko pitanje, tako se ne podcjenjuje sugovornika)

2. GLAVNI DIO:

2.1. PRIČA

2.2. RAZDIOBA (u načelu dvojna) – promotriti barem s 2 stajališta koja idu u prilog

2.3. IZNOŠENJE – razlozi koji su potakli na lobiranje i borbu

2.4. POTKRIJEPE – slikovito prikazati čega ima i koliko bi trebalo dobiti, podatak bi trebalo pretvoriti u nešto mjerljivo kako bi slušatelj mogao vizualizirati.

2.5. POBIJANJE – suprotne ideje pobiti stvarnim i vizualiziranim razlozima

3. ZAKLJUČAK

3.1. SAŽETAK – onog što je rečeno, treba se svesti na glavnu misao (tj. na ono što se želi postići). Rečenice moraju biti branjive i netrivijalne.

3.2. POZIV – nakon izgovorenog pozivanje na podršku

3.3. EFEKTNI ZAVRŠETAK – mora biti šarmantan, ležeran, dobra misao.

3.4. ZAHVALA (i/ili isprika)

Nakon govora svatko mora znati koja je bila središnja misao i prepričati efektan završetak. Ne smije se komentirati čovjeka, već samo misao. U retoričkoj borbi treba biti dostojanstven. Što je bolja priprema i govor je bolji.

Поиск по сайту: